File:Akademik Seid Hukovic 1925-2001.jpg

Bosanski: HUKOVIĆ SEID ( ), akademik, redovni profesor Farmakologije i toksikologije Rođen je u Sarajevu godine, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju godine. Upisao je Medicinski fakultet u Sarajevu 1944./1945. školske godine a okončao u Zagrebu godine. Nakon diplomiranja zaposlio se kao asistent- pripravnik na Institutu za farmakologiju i toksikologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu kod profesora Pavela Sterna. Za docenta na istom predmetu izabran je godine, vanrednog profesora godine i redovnog profesora godine. Doktorsku disertaciju odbranio je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu godine. U mirovinu je otišao godine a iste godine je izabran za profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu. Usavršavao se u svim većim farmakološkim institutima i laboratorijama u zemlji i inozemstvu: u Zagrebu, Beogradu, Milanu, Oksfordu, Majncu, Kairu, Magdeburgu, Budimpešti, Sofiji, Berlinu. Specijalizirao je na Oksfordu godine, a svoja istraživanja posvetio je proučavanju sistema biogenih amina i njihovih modifikatora, a zatim istraživanjem i opisom modela izoliranih inerviranih organa eksperimentalnih životinja. Kasnije je svoj opus proširio na istraživanje eksperimentalnih modela neuroloških oboljenja, sintetiziranja peptida, toksikologijom otrova biljnog i životinjskog porijekla i bojnih otrova. Rezultate svojih istraživanja objavio je u šest knjiga, tri monografije i 303 stručna i naučna rada. Bio je izuzetno elokventan edukator a predavao je studentima biomedicinskih fakulteta u Sarajevu i studentima postdiplomskog studija kontinuirano 37 godina. Dugo godina bio je rukovodilac smjera postdiplomskog studija Osnovi medicinskih istraživanja i Eksperimentalna medicina. Mentorirao je brojne magisterije i doktorske disertacije. Reputaciju cijenenog znanstvenika i univerzitetskog nastavnika akademik Seid Huković uspješno je usklađivao s obavljanjem niza rukovodećih univerzitetskih dužnosti. Bio je uspješan šef Instituta za farmakologiju i toksikologiju ( ), prorektor Univerziteta u Sarajevu ( ) i predsjednik Savjeta Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Bio je dugogodišnji predsjednik Društva farmakologa BiH ( ), predsjednik Saveza farmakologa Jugoslavije ( ), dugogodišnji član Britanskog, Njemačkog i Italijanskog društva farmakologa i fiziologa. Početkom godine izabran je za predsjednika Liječničke komore Kantona Sarajevo. Bio je član redakcijskih odbora i odgovorni urednik niza naučnih i stručnih časopisa u zemlji i inozemstvu. Akademik Seid Huković izabran je za člana Akademije nauka i umjetnosti BiH. Dugi niz godina bio je sekretar Medicinskog odjeljenja ANUBiH. Izabran je za predsjednika ANUBiH godine i ovu časnu dužnost je uspješno obavljao do godine, dajući neprocjenjiv doprinos održanju jedinstvenosti i digniteta ove najviše znanstvene institucije BiH. Za postignute rezultate akademik Seid Huković je dobio niz odlikovanja i priznanja. Nosilac je tri visoka odlikovanja SFRJ, 27-julske nagrade i nagrade ZAVNOBiH-a. Dobitnik je medalje Helsinškog univerziteta, Povelje i Plakete Univerziteta u Sarajevu, Povelje Medicinskog fakulteta u Sarajevu, Plakete grada Sarajeva, niza plaketa i povelja zdravstvenih i drugih fakulteta. Umro ‘je 2001 u Sarajevu.

Svečano otvoren rekonstruirani amfiteatar „Akademik Seid Huković“ i Centar za citogenetiku i molekularnu medicinu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu

U godini kada Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu obilježava 65 godina kontinuiranog rada, u ponedjeljak 19. septembra upriličena je svečanost prilikom koje je dekan prof. dr. Bakir Mehić otvorio rekonstruirani amfiteatar „Akademik Seid Huković“ i Centar za citogenetiku i molekularnu medicinu.

Medicinski fakultet u Sarajevu je vlastitim sredstvima obnovio amfiteatar koji nosi ime jednog od najeminentnijih naučnika u oblasti medicine u BiH – akademika Seida Hukovića.

Medicinski fakultet je od svog osnivanja do danas iznjedrio 27 akademika i 540 doktora nauka, od kojih je akademik Seid Huković bio prvi doktor medicinskih nauka na Univerzitetu u Sarajevu i najmlađi akademik. Originalni naučni doprinos dao je na polju farmakologije promoviranjem modela sistema izoliranih organa eksperimentalnih životinja koji se i danas koristi u savremenim farmakološkim ispitivanjima.

Centar za citogenetiku i molekularnu medicinu predstavljat će okosnicu budućeg doktorskog studijskog programa.

Rukovodilac Centra je prof. dr. Slavka Ibrulj, a tim Centra čine mladi istraživači, magistri i doktori medicinskih i bioloških nauka koji su educirani i certificirani u međunarodno priznatim centrima i laboratorijima, te potpuno osposobljeni za primjenu metoda citogenetike i molekularne medicine.

Postojeći laboratorij za citogenetiku radi od 1984. godine i prvi je laboratorij u BiH koji se bavi prenatalnom i postnatalnom citogenetičkom analizom i dijagnostikom.

Novi laboratorij za molekularnu medicinu ima najmoderniju opremu, kadar i metodologiju rada za dijagnostiku genskih poremećaja, nasljednih bolesti, neoplazmi, infektivnih oboljenja, te detekciju monogenskih i poligenskih bolesti. U laboratoriji se vrši analiza nukleinskih kiselina primjenom metoda PCR, RFLP PCR, real-time PCR. Analiza produkata ekspresije, proteina vrši se imunohemijskim metodama – ELISA, Western blott. Metode su osjetljive, specifične i reproducibilne.

Pored pružanja dijagnostičkih usluga građanima Centar će biti na usluzi mladim istraživačima, magistrima i doktorima nauka, ali i onima koji tek počinju izradu svojih magistarskih i doktorskih disertacija, te će edukativnom bazom za studente dodiplomske i postdiplomske nastave omogućiti bolje povezivanje teorije i prakse.

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (akronim ANUBiH), najviša znanstvena, kulturna i umjetnička ustanova u BiH, koja razvija, organizira i promiče znanost, kulturu i umjetnost na prostoru BiH. Osnovana je 1966. na temeljima već postojećega Naučnog društva BiH (osnovanog 1951). U početku je ANUBiH imala samo 3 razreda: povijesno-filološki, medicinski i privredno-tehnički. Još u doba djelovanja Naučnoga društva osnovan je Balkanološki institut (1954), koji je 1962. preustrojen u Centar za balkanološka ispitivanja i Odbor za onomastiku u sklopu povijesno-filološkog razreda. Prvi je predsjednik Akademije bio Vaso Butozan (1966–68), potom Branislav Đurđev (1968–71), Edhem Čamo (1971–77), Alojz Benac (1977–81), Svetozar Zimonjić (1981–90), Seid Huković (1990–99), Božidar Matić (1999–2014), Miloš Trifković (2014–20) i Muris Čičić (od 2020). Akademija je danas podijeljena u šest razreda: za društvene znanosti, za humanističke znanosti, za medicinske znanosti, za prirodne i matematičke znanosti, za tehničke znanosti i za umjetnost.